Platnene pelene čuvaju okoliš

Upotrebom platnenih pelena možete sačuvati okoliš od jedne tone otpada – toliko teži 5000 jednokratnih pelena koje za sobom ostavlja jedno dijete. U Hrvatskoj je to godišnje brojka od 122 milijuna jednokratnih pelena, bez sastojaka koji se mogu reciklirati. Raspadaju se dugo, pritom ispuštaju staklenički plin metan, sadrže mnoge umjetne tvari, ali i stolicu i mokraću djeteta koje prema SZO-u ne bi niti smjele završiti na odlagalištima zbog mogućnosti širenja zaraza.

Svaki proizvod koji kupujemo govori o našim osobnim izborima. Svaki proizvod ima neki utjecaj na okoliš, a zbroj utjecaja svega što kupujemo nije beznačajan. Osobito kada se radi o jednoj toni otpada jednokratnih pelena za svako naše dijete. Odgovornost prema Zemlji, jedinom planetu koji imamo, trebala bi uključivati izbore proizvoda koji joj manje štete. Jer Zemlja nije za jednokratnu upotrebu.

• Jednokratne pelene sadrže celulozu, plastiku, superupijajuće granule, kemijske aditive i parfeme. Svi ovi materijali i kemikalije nose svoj utjecaj na okoliš, a neki mogu loše utjecati i na zdravlje.
• Na hrvatska odlagališta baca se godišnje oko 122 milijuna jednokratnih pelena. Lokalne zajednice potroše milijune kuna za njihovo odlaganje.
• Plastični dijelovi pelena raspadat će se stotinama godina, a superupijajuće granule nastavljaju upijati vodu na odlagalištu i povećavaju svoj volumen.
• Djetetovu stolicu bi i s jednokratnih pelena trebalo isprazniti u zahodsku školjku, no roditelji to ne čine. Fekalije su prema SZO-u biološki opasan otpad.

Za proizvodnju i transport ogromnih količina jednokratnih pelena potroši se više vode i energije nego za održavanje platnenih. Tih 5000 jednokratnih pelena za jedno dijete je velik broj. Za plastične dijelove jednokratnih pelena troše se neobnovljivi materijali, a za celulozu drvo. Za izbjeljivanje celuloze koriste se kemijski postupci manje ili više štetni za okoliš.

Odlaganje jednokratnih pelena postaje sve veći problem. One su treći po veličini pojedinačni sudionik u otpadu, iza papira i plastičnih boca, a ne mogu se reciklirati. Npr. zagrebačko odlagalište svake godine puni se s 5000 tona prljavih pelena, a za odlaganje tolike količine otpada na Jakuševcu građani Zagreba izdvoje oko 2 milijuna kuna.

Pri spaljivanju jednokratnih pelena mogu se stvarati opasne toksične tvari poput dioksina, furana i klora. Pri raspadanju pelena u zrak se ispuštaju metan i ugljični dioksid, staklenički plinovi.

Postoje i biorazgradive jednokratne pelene, koje je svakako bolje upotrebljavati nego obične, no one zahtjevaju posebne uvjete na odlagalištima (sunce, kišu) koji u većini slučajeva nisu prisutni u dovoljnoj mjeri da bi se pelene brzo raspale.

I platnene pelene imaju svoj utjecaj na okoliš, no daleko manji od jednokratnih. Kao prvo, koristi ih se u manjim količinama, samo dvadesetak po djetetu. Nakon odlaganja brzo se raspadaju i ne ispuštaju štetne tvari. Pri održavanju možete izabrati "ekološkiji" put: korisitite manje deterdženta, sušite ih na zraku i koristite energetski učinkovitije perilice rublja. Količina vode koja se potroši za pranje pelena svaka tri dana, jednaka je količini vode kojom odrasli isperu WC školjku nakon upotrebe tijekom tri dana. Možete se odlučiti i za ekološkije materijale: izaberite organski pamuk, bambus ili konoplju pri čijem se uzgoju ne šteti okolišu.

Kad se uzme u obzir potrošena energija i materijali u proizvodnji, transportu, korištenju i odlaganju pelena, ekološki "otisak stopala" jednokratnih pelena je nesumnjivo veći od onoga koji ostavljaju platnene pelena.